0800/42-00

Veliko  zanimanje potrošača, posebno potrošača u problemima, je za mjere koje ja predložila Vlada RH, a Hrvatski Sabor donio Zakon o dopuni zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.  Opetovano se dokazuje da je informiranost potrošača najveći problem u konzumiranju potrošačkih prava, jer većina potrošača se „informira“ preko društvene mreže facebook, a što je još više problematično ne način „čuo(la) sam“, „priča se“.

Društvo potrošača Međimurja opetovano poziva potrošače da se učlane u udruge za zaštitu potrošača, kako bi imali pravovremene, cjelovite i istinite informacije. Sukladno Zakonu o zaštiti potrošača čl. 129. u Međimurskoj županiji aktivno na informiranju, edukaciji i zaštiti potrošača djeluju: DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA, UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA "MEĐIMURSKI POTROŠAČ" i UDRUGA OVRŠNI.

Međimurski info centar potrošača daje informaciju potrošačima o stupanju na snagu i primjeni Zakon o dopuni zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.

Prvo je nužno razumjeti da ovrhe na temelju Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima provode Financijska agencija (u daljnjem tekstu: FINA), Hrvatska narodna banka i banke.  Temeljem toga pritisci poslodavcima od strane Agencija za naplatu dugova i drugih koji pokušavaju stvarati zaradu, nemaju zakonske osnove, jer ovrhu kada rješenje postane pravosnažno provodi FINA u suradnju s bankom u kojoj ovršenik ima račun. To se provodi na način da ovršenik otvara u banci zaštićen račun ka koji se uplaćuju sredstva izuzeta od ovrhe, a na blokirani račun se nastavlja uplata ostalih sredstava koja predstavljaju novčanu masu za namirenje duga. Ako ima više dugova i vjerovnika, oni čekaju u redosljedu kako je njihovo potraživanje postalo pravosnažno, osim prioriteta (alimentacije i sl.).

Neki potrošači-ovršenici su usavršili metode ostvarivanja zarade koje se ne uplaćuje preko tekućeg računa, čak do toga da jamci otplaćuju njihov dug, jer „oni ne rade“. Ti su i najglasniji o galami o „nezakonitim ovrhama“.  Takvo ponašanje je velika zamka i trasiran put u dužničko ropstvo, jer što je otplata duga duža (traje duži vremenski period) to je dug sve veći jer se rapidno povećava zakonskim zateznim kamatama. Ne govorimo sada tko, kako i zašto zarađuje na muci ovršenika, nego želimo ukazati kako da se ovršenik što prije u normalan život. Jasno da je svaka ovrha slučaj za sebe, ali neka generalna pravila su ista.

U ovom slučaju Hrvatski Sabor je donio dopunio Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima na način da je definirao postupanje FINE u posebnim okolnostima u novom članku (25.a) zakona kojim je definirano da će za vrijeme trajanja posebnih okolnosti FINA zastati s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima u odnosu na ovršenike-potrošače. Valja ukazati da se ova odredba ne odnosi na pravne osobe.

Nadalje ova odredba se neće primijeniti za ovrhe na novčanim sredstvima u odnosu na ovršenike-potrošače, ako se ovrha provodi radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta, druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću, tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka te u slučaju ovrhe po računu specifične namjene.

Ako potrošač nema niti jednu osnovu za plaćanje temeljem koje FINA nastavlja s provedbom ovrhe, FINA će bankama ovršenika-potrošača poslati nalog za deblokadu računa u roku od deset radnih dana. Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti FINA će nastaviti zaprimati nove osnove za plaćanje (ovrhe) i po njima postupati na način da će ih evidentirati u Očevidnik, ali u odnosu na ovršenike-potrošače neće slati naloge bankama za izvršenje, odnosno nakon evidentiranja u Očevidnik zastat će s daljnjim postupanjem.

Valja uočiti da za vrijeme trajanja posebnih okolnosti ne teku rokovi propisani Zakonom o provedbi ovrha na novčanim sredstvima ili posebnim zakonom vezani za trajanje blokade računa odnosno postojanje neizvršenih osnova za plaćanje, osim roka za prijenos zaplijenjenih sredstava koji se računa od primitka osnove za plaćanje u FINU.

Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti iz članka 25.a Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ne teče zatezna kamata, te FINA neće obračunati zateznu kamatu koja je određena u osnovi za plaćanje za razdoblje trajanja posebnih okolnosti.

MICP ukazuje na činjenicu da je sve ovo moguće dogovoriti sa FINA-om  i van vremena trajanja posebnih okolnosti, osim što u tom slučaju nema zastoja rokova i kamata, pa predlažemo potrošačima koliko im je korisno zaustavljanje provođenja ovrhe jer Zakon definira da će posebne okolnosti u ovom slučaju trajati od dana stupanja na snagu ovoga Zakona do isteka roka od tri mjeseca nakon njegova stupanja na snagu s mogućnošću da Vlada RH može Odlukom taj rok produžiti za tri mjeseca.

Koja je pogodnost za potrošače-ovršenike kojima se zaustavlja provedba ovrhe na rok od tri mjeseca?

U zakonskom periodu i dalje se uplaćuju sredstva i na zaštićeni račun i na blokirani dio računa (koji sada nije u blokadi), te potrošač raspolaže sa cjelokupnim novčanim sredstvima u prilivu na račun(e).

Postoji ovdje zamka, jer ako potrošaču ostane sredstava na deblokiranom dijelu računa iz istih će se nastaviti provedba ovrhe poslije isteka od tri mjeseca tj. trenutka ponovnog blokiranja računa. Na potrošaču je da procijeni što je korisnije za njega, hoće li sredstva ostaviti na računu pa se prije riješiti tereta ovrhe ili će podići sredstva s tekućeg računa kojima se dopunjavati raspoloživa sredstva po ponovnoj blokadi računa.

Potrošačima-ovršenicima koji su spomenuti na početku, koji iz bilo kojih razloga nemaju priliv sredstava na račune, ova pogodnost predaha u otplati duga ne znači savršeno ništa.

Ovom informacijom ne prejudiciramo odluku potrošača, ali želimo ukazati da dužnik o dalje ostaje dužnik i ako se mudro ne iskoristi ova pogodnost, potrošač može zapasti u još veće probleme, jer ova dopuna Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima NIJE OPROST DUGA.

Dopune Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima se mogu pogledati u Narodnim novinama.