0800/42-00

Zanima Vas kada nastupa zastara ovrhe? Zakonom o obveznim odnosima propisan je opći zastarni rok u trajanju od pet godina i on se uvijek primjenjuje kada nije propisan neki posebni zastarni rok.

Pravomoćno rješenje o ovrsi

Pravomoćno rješenje o ovrsi koje donosi općinski sud smatra sudskom odlukom, a pravomoćno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje donosi javni bilježnik smatra se javnobilježničkim aktom te spadaju u tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti.

Za takve odluke Zakonom o obveznim odnosima je propisano da zastara ovrhe iznosi deset godina.

Zanima Vas kada nastupa zastara ovrhe? Zakonom o obveznim odnosima propisan je opći zastarni rok u trajanju od pet godina i on se uvijek primjenjuje kada nije propisan neki posebni zastarni rok.

Pravomoćno rješenje o ovrsi

Pravomoćno rješenje o ovrsi koje donosi općinski sud smatra sudskom odlukom, a pravomoćno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje donosi javni bilježnik smatra se javnobilježničkim aktom te spadaju u tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti.

Za takve odluke Zakonom o obveznim odnosima je propisano da zastara ovrhe iznosi deset godina.

Zastara ovrhe – kako se pozvati na zastaru ovrhe?

Ovršnim zakonom je propisano da se protiv rješenja o ovrsi može izjaviti žalba (ili prigovor – ovisno o tome radi li se o pravomoćnom rješenju o ovrsi koje donosi općinski sud ili rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje donosi javni bilježnik) ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

Naravno, podnošenje žalbe ili prigovora će biti uspješno jedino ako je protekao rok od deset godina od ovršnosti rješenja o ovrsi, tj. ako je nastupila zastara ovrhe.

Bitno je napomenuti da izjavljivanje žalbe na rješenje o ovrsi na temelju ovršne isprave i ulazak u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom ne odgađa provedbu ovrhe i ostvarivanje ovrhovoditeljeve tražbine.

Nadalje, određene okolnosti poput radnji vjerovnika i radnji dužnika mogu utjecati na zastoj zastare i na prekid zastare.

Zastara ovrhe – zastoj i prekid

Zastoj zastare postoji kad zbog nekoga zakonskog uzroka te zastara počinje teći tek kad taj uzrok nestane.

Zastoj zastare se javlja ako je zastara počela teći pa se pojavio uzrok koji je zaustavio tijek zastare, a nakon nestanka tog uzroka se zastara nastavlja.

Tada se vrijeme koje je teklo prije zastoja računa se u zakonom određeni rok za zastaru.

Primjer kada bi postojao zastoj zastare je ako trenutno postoje nesavladive prepreke poput neke prirodne katastrofe pa je nemoguće zahtijevati ispunjenje obveze sudskim putem. Kod prekida zastare, zastara se ne nastavlja, nego počinje teći iznova.

Prema tome, vrijeme koje je proteklo prije prekida zastare ne računa se u rok za zastaru.

Klasični primjeri prekida zastare postoje kada vjerovnik podnese tužbu pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja i naplate tražbine.

Ako vjerovnik odustane od tužbe ili druge radnje koju je poduzeo ili njegova tužba ili zahtjev bude odbačen ili odbijen, to ima učinak kao da prekid nije ni nastupio.

S obzirom na to da je ovršni postupak osjetljiva i složena materija, najbolje je podnošenje žalbe ili prigovora zastare povjeriti odvjetniku koji kao stručna osoba jamči da će postupak biti pravilno proveden.

Odvjetnik-strniscak